Hrvatska narodna banka (HNB) traži od banaka da se klijentima obraćaju na jasnom i razumljivom jeziku i da u pisanim dokumentima zaborave na sitna slova. Štoviše, taj font slova trebao bi biti najmanje veličine 11 u Općim uvjetima o poslovanju, koji se često mijenjaju i dopunjavaju, a o njima itekako ovise ugovorni odnosi građana s bankama. Ti uvjeti trebaju biti lako dostupni, ne smiju biti predugački ni zbunjujući, a 15 dana prije promjena banke moraju o tome obavijestiti klijente. Ako usluge poskupljuju, onda moraju to i navesti te dati upute klijentima kako prestati koristiti te usluge. Sve to mora biti istaknuto u poslovnicama i na internetskim stranicama banke.
Hrvatska narodna banka (HNB) traži od banaka da se klijentima obraćaju na jasnom i razumljivom jeziku i da u pisanim dokumentima zaborave na sitna slova.
Štoviše, taj font slova trebao bi biti najmanje veličine 11 u Općim uvjetima o poslovanju, koji se često mijenjaju i dopunjavaju, a o njima itekako ovise ugovorni odnosi građana s bankama.
Ti uvjeti trebaju biti lako dostupni, ne smiju biti predugački ni zbunjujući, a 15 dana prije promjena banke moraju o tome obavijestiti klijente. Ako usluge poskupljuju, onda moraju to i navesti te dati upute klijentima kako prestati koristiti te usluge. Sve to mora biti istaknuto u poslovnicama i na internetskim stranicama banke.
Eseji pisani stilom Krleže
Nije to sve, HNB od banaka, štednih banaka i stambenih štedionica traži da klijentima prije potpisivanja bilo kakvog ugovora za kredit ili štednju detaljnije nego je to sada propisano, od prvog siječnja 2013., daju informacije na obrascima i objasne način obračuna kamate, razlike između relativnog i komfornog kamatnjaka, uvjete pod kojim se mogu mijenjati kamate i parametre o čijem kretanju ovise redovne i zatezne kamate, promjene naknada...
Dio je to onog što stoji u tekstu dvaju prijedloga novih propisa koje je HNB građanima na javnu raspravu, do 22. listopada ove godine, stavio na svojoj internetskoj stranici. Te mjere pozdravlja Ilija Rkman, predsjednik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske “Potrošač”.
- Dobro je što HNB skida veo tajnosti s modela izračuna promjenjive kamatne stope. O općim uvjetima banaka mogu kazati da su to pravno-financijski eseji pisani stilom Krleže i Prousta, a može ih razumjeti samo visokoobrazovana osoba koja uz to poznaje posebni financijski jezik. Ugovore i uvjete prosječan potrošač ne razumije, a moraju biti jasni i onom tko ima četiri razreda osnovne škole.
Potencijalni klijent ima pravo dobiti jasne informacije, odgovore i objašnjenja prije potpisivanja ugovora da ne bi kupio mačka u vreći – kategoričan je Rkman. Smatra da ima šanse da se nešto promijeni nabolje za one koji su prethodnih godina možda kupili tog mačka u vreći, a nade polaže u tužbu koju je protiv osam banaka pokrenula Udruga “Franak”.
- Mislim da se kvarovi mogu popraviti i kroz tu kolektivnu tužbu. Banke će izvući pouke iz te velike tužbe, morat će trenirati europska pravila, praksu i način ponašanja. Vjerujem da nas tu očekuju velike promjene, naše banke su već počele transferirati praksu i modele ponašanja svojih europskih majki – ističe Rkman.
Da je ljudima bankarski jezik često poput svahilija i da neki sigurno ne razumiju u što se sve upuštaju kada uzimaju kredite, kartice i druge usluge, zaključak je koji proizlazi iz svega što je predložio HNB. Stoga se nameće pitanje zbog čega se sve ovo nije tražilo u vremenima kreditne ekspanzije, kada su se građani zaduživali sve u šesnaest. Jer danas ljudi bankama duguju 127 milijardi kuna kredita koji su uglavnom podignuti prije krize.
Duljković: Svaki ugovor o kreditu priča je za sebe
Iz HNB-a su nam na pitanja odgovorili opširno ne dotičući se toga jesu li to mogli ranije tražiti od banaka. Ukratko, vele da ove promjene nemaju nikakve veze s ulaskom u EU, nego su nastavak njihovih redovnih aktivnosti te se novim prijedlogom dopunjuje opseg informacija koje su i do sada bile na raspolaganju potrošačima.
Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije,vjeruje da ovaj potez HNB-a nije posljedica skorog ulaska u EU, nego velikog pritiska potrošača koji su i tužbama zatražili zaštitu svojih prava.
Smatra da je mnogo ranije trebalo donijeti podzakonske akte kojima bi se pojedine zakonske odredbe pojasnile i približile potrošaču, posebice kod stambenih kredita, gdje su pojedine odredbe dvojbene i nedorečene, a HNB još od 2008. može propisati obvezne elemente ugovora o kreditu i depozitu. Duljković kaže da ono što građani mogu tražiti na temelju već sklopljenih ugovora ovisi o svakom pojedinom ugovoru:
- No, neke odredbe sklopljenih ugovora koje je tijekom otplate mijenjao vjerovnik bez suglasnosti druge ugovorne strane sigurno su podložne analizi i provjeri od strane potrošača.